Multipla skleroza (MS) je hronična, upalna autoimuna bolest koja zahvata centralni nervni sistem, odnosno mozak i kičmenu moždinu. Kod ove bolesti, imuni sistem greškom napada mijelinski omotač – zaštitni sloj nervnih vlakana.
Posljedica toga je demijelinizacija, odnosno oštećenje nervnih vlakana koje ometa normalan prenos nervnih impulsa. Na mjestima gdje mijelin nestaje, nastaju lezije ili ožiljci, što dovodi do različitih neuroloških smetnji.
Ono što MS čini posebno nepredvidivom jeste njen tok – simptomi se obično pojavljuju u epizodama pogoršanja (egzacerbacije), koje zatim mogu biti praćene periodima poboljšanja (remisije). Kod nekih osoba bolest napreduje sporo, dok kod drugih brzo utiče na svakodnevno funkcionisanje.
Koga pogađa?
Multipla skleroza najčešće se javlja kod mladih odraslih osoba – između 20. i 40. godine života, iako se u rijetkim slučajevima može javiti i ranije ili kasnije. Statistika pokazuje da su žene dvostruko češće pogođene nego muškarci. Iako uzrok još nije u potpunosti poznat, smatra se da kombinacija genetskih predispozicija i faktora iz okoline igra važnu ulogu.
Kako prepoznati prve znakove?
Simptomi MS-a mogu biti nejasni i varirati od osobe do osobe, što često otežava ranu dijagnozu. Međutim, određeni znaci se javljaju učestalo i trebaju biti signal za posjetu ljekaru.
U ranoj fazi bolesti, osobe često osjećaju neobjašnjivu slabost u rukama ili nogama, praćenu nespretnošću i poteškoćama pri obavljanju svakodnevnih zadataka. Mnogi opisuju trnce, žmarce ili utrnulost, najčešće jednostrano – na licu, trupu ili udovima.
Jedan od prvih i najkarakterističnijih simptoma jeste problem sa vidom. Može doći do zamućenja vida, bola u oku pri pokretima ili duplih slika, a sve to zbog upale vidnog živca – stanja poznatog kao optički neuritis.
Osim toga, pacijenti se žale na stalni ili povremeni umor koji nije u skladu s nivoom aktivnosti, kao i vrtoglavicu i osjećaj nesigurnosti pri kretanju.
Kod težih slučajeva često se pojavljuje i tremor – drhtanje ekstremiteta koje se pogoršava emocijama ili pokušajem preciznih pokreta. Govor može postati spor, nerazumljiv i drhtav, što dodatno utiče na kvalitet života.
Neki pacijenti razvijaju parcijalnu ili potpunu paralizu nogu, što dodatno ograničava njihovu pokretljivost.
Problemi sa bešikom i crijevima
Multipla skleroza često zahvata nerve koji kontrolišu funkciju bešike i crijeva. Kao posljedica toga, javljaju se česti nagoni za mokrenjem, nemogućnost potpunog pražnjenja, inkontinencija, ali i zatvor ili nevoljno pražnjenje crijeva. Ovi simptomi su ne samo fizički neugodni, već mogu biti i izvor stresa i emocionalne nelagode.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnozu MS-a postavlja neurolog, na osnovu anamneze, kliničkog pregleda i snimaka magnetne rezonance (MRI), koji pokazuju tipične lezije na mozgu ili kičmenoj moždini. U nekim slučajevima, radi se i lumbalna punkcija, kojom se analizira moždana tečnost u potrazi za znakovima upale.
Liječenje?
Iako trenutno ne postoji lijek koji potpuno liječi MS, dostupne terapije značajno mogu:
• usporiti tok bolesti
• smanjiti učestalost i težinu pogoršanja
• ublažiti simptome
• poboljšati kvalitet života
Terapije uključuju imunomodulatorne lijekove, fizičku rehabilitaciju, psihološku podršku i simptomatsko liječenje.
Kada se javiti ljekaru?
Ako primijetite neobjašnjivu slabost, trnce, smetnje vida ili poremećaj ravnoteže koji traju više od 24–48 sati, ne odlažite pregled. Rano prepoznavanje i dijagnoza omogućavaju da terapija počne na vrijeme i da se uspori napredovanje bolesti.
U Republici Srpskoj se procjenjuje da više od 2.500 ljudi živi s multiplom sklerozom.